Davor Musić: «Vaskularna hirurgija zahtijeva veoma precizan i tačan rad»

Davor Musić, opšti i vaskularni hirurg, magistar medicinskih nauka, načelnik vaskularne hirurgije u Kliničkom Centru Crne Gore ispričao je OpenMonteu o svom odabiru zanimanja, savremenim mogućnostima hirurgije i metodama liječenja problema sa venama u Crnoj Gori.

Ovo je interesantno: Davor Musić: «Vaskularna hirurgija zahtijeva veoma precizan i tačan rad»

Molim Vas predstavite se i recite nam nešto o sebi
 
Prvo želim da Vam zahvalim na pozivu za ovaj razgovor. Ja sam Davor Musić, opšti i vaskularni hirurg, Načelnik sam vaskularne hirurgije u Kliničkom Centru Crne Gore od 2001. godine. Magistar sam medicinskih nauka, a kao najviše strukovno zvanje imam i titulu primarius.

Završio sam Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu 1987.godine i od februara 1987.godine radim u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici. 
 
Kao ljekar opšte prakse počeo sam da radim u Hitnoj pomoći u Podgorici. Poslije dvije i po godine sam dobio specijalizaciju iz Opšte hirurgije i 1994. godine sam postao opšti hirurg i radio na hirurškoj klinici u Kliničkom centru. Poslije četiri godine sam završio užu specijalizaciju  iz vaskularne hirurgije.
 
Imao sam i mnogo dodatnih školovanja i stručnih usavršavanja. Istakao bih boravak od tri mjeseca u Charing Cross Hospital-u u Londonu, kod čuvenog profesora, Roger Greenhald-a, kao i boravak u St Mary's Hospital-u u Londonu i edukaciju iz endovaskularne hirurgije.
 
Recite nam nešto o svojoj porodici?
 
Oženjen sam, imam troje djece. Moja žena je kardiolog, načelnik je Centra za kardiologiju u Kliničkom Centru Crne Gore.

Moja starija ćerka je završila studije finansija na Univerizitetu Bocconi u Milanu. Radi u Uni Credit Banci u Milanu i istovremno je asistent na  Bocconiju. Sin je student pete godine medicine, a mlađa kćerka je u šestom razredu osnovne škole.
 
Zbog čega ste odabrali upravo ovu oblast hirurgije?
 
Za mene je vaskularna hirurgija jedna od najljepših grana hirurgije, dinamična, i daje odlične rezultate. Veliko je zadovoljstvo kada pacijent koji je ozbiljno bolestan, nastavi  da živi normalno poslije uspiješne operacije. Sama vaskularna hirurgija zahtijeva vrlo precizan rad i aktivno praćenje pacijenta.

Obezbjeđivanje dotoka krvi u organe  je osnova života  uopšte i pojedinačno svakog organa. Vaskularna hirurgija je  u osnovi svake hirurgije. Rješava probleme arterija i vena.

Da li je ova grana hirurgije bila prestižna i tražena na tržištu?
 
U vrijeme kada sam ja odabrao ovu specijalnost, Srbija i Crna Gora su bile jedna država.
Postao  sam  peti  vaskularni  hirurg sa diplomom u Srbiji i Crnoj Gori 1998. godine. Znači ovo je bila relativno nova grana hirurgije i ja sam se opredijelio za nešto novo, avangradno u medicini.
 
Koji su to problemi sa kojima Vam se pacijenti najčešće javljaju?
 
Većina ljudi koji se obraćaju imaju arterijsku i vensku patologiju. Stariji ljudi, pušači, pacijenti sa hipertenzijom, oni koji boluju od šećerne bolesti pate od bolesti arterija. U osnovi je problem ateroskleroza, bolest koji dovodi do suženja ili zapušenja krvnih sudova.

Manifestuje se od nemogućnosti dužeg hoda, do vrtoglavica i slabosti jedne polovine tijela.
 
Kako se bolest dijagnostikuje?
 
Pored kliničkog pregleda, uradi se i ultrazvučno snimanje arterijskih krvih sudova da bi se odredilo ima li ili nema suženja. Pacijentima koji mogu da hodaju duže od 200 metara, shodno  njihovom životnom dobu, ordiniramo medikamentoznu terapiju i uputstva za promjenu životnih navika.

Ako su u pitanju teška suženja  tražimo dodatna ispitivanja, atreriografiju ili magnetnu/skenersku angiografiju koja najpreciznije definiše stanje krvnih sudova. Rekonstruktivno liječenje najčešće obuhvata bajpas, to je premošćenje zapušenog krvnog suda sa vještačkim krvnim sudom ili sa sopstvenim arterijama ili venama.
 
Kada se javlja venska problematika (proširene vene — venska patoloija)?
 
Venska patologija se javlja kod starijih i gojaznih osoba, osoba koje svakodnevno provode na nogama puno vremena. Može se reći da je to masovna bolest civilizacije  zbog velike zastupljenosti (80% populacije preko 50 godina ima proširene vene različitog stadijuma).

Najveći broj pacijenata se žali na teške, bolne  noge, otoke i  grčeve u  listovima. Često se vide  proširene, varikozne (izvijugane) vene ispod kože.
 
Zbog  čega Vam se najčešće javljaju pacijenti u Vašoj privatnoj ambulanti?
 
U našoj privatnoj ambulanti, Medical centar, ako uporedimo arterijske i venske bolesti  imamo više pacijenata  sa venskom patologijom. Od toga, 50% pacijenata koji su indikovani za operativno liječenje nijesu raspoloženi za to.
 
Zbog čega?
 
Zbog mišljenja koje je prisutno u narodu — da se vene vraćaju. Stare vene ne mogu da se vrate jer  su fizički uništene i više ne postoje. Može da se proširi vena koja je i ranije postojala tu  kao kolateralana cirkulacija. 

Ovo je interesantno: Люди Черногории: Проживание в Черногории: Давор Муcич:  Сосудистая хирургия требует очень тонкой и точной работы
Da li se vene liječe zbog estetskog efekta?
 
Mladi ljudi dolaze uglavnom zbog estetskog efekta, međutim veliki broj ljudi ima i funkcionalni problem. Teške bolne noge, trnjenje u nogama, grčevi, otoci na nogama i stvaranja ulceracija odnosno rana na potkoljenicama, koje teško zarastaju.
 
Kako se vene liječe?
 
Vene se liječe klasičnim (stripping) izvlačenjem. U posljednjih 15-ak godina krenule su i savremene metode liječenja vena, tj. liječenje laserom i radio frekventnom strujom.
 
Koja je razlika imeđu klasičnog i modernog liječenja vena?
 
Klasična operacija površnih vena  obično se radi u epiduralnoj ili spinalnoj anesteziji, ili u opštoj anesteziji.  Opšta i spinalna anestezija se  najčešće rade u bolnici, i pacijent obavezno poslije intervencije ostaje u bolnici 24 sata. Klasična operacija se izvodi na taj način što se uradi stripping, tj. izvuče se površna vena. Poslije te intervencije, klasične operacije, pacijent mora da nosi elastični zavoj ili elastične čarape najmanje 4 nedjelje i ide na poštedu 15 dana.
 
Laserska operacija je mnogo jednostavnija i manje bolna u postoperativnom periodu. Bolesnik takodje mora nositi elastične čarape do 4 nedjelje.
 
Prednost laserskog i radio frekventnog lječenja proširenih  površnih vena je u tome što je u pitanju dnevna hirurgija, pacijent odmah poslije intervencije ide kući, operacija se radi u lokalnoj anesteziji i skoro da nema nikakvih ograničenja.

Ovo je interesantno: Люди Черногории: Давор Мусич: «Сосудистая хирургия требует очень тонкой и точной работы»Dr Davor Music i Dr Goran Batricevic

Da li ovdje imate aparate za to?
 
Mi imamo i laser i radiofrekventnu struju. Razlika izmedju laserskog endovenoznog tretmana i radiofrekventne struje (RF) je u tome što kod lasera koristimo toplotu svjetlosti, a kod RF mikrotalase koji zagrijavaju zid vene iznutra.
 
Davore, koliko otprilike koštaju ove operacije, recimo od estetskih i nekih lakših do teških, i koja je cijena pregleda?
 
Pregled vaskularnog hirurga u Crnoj Gori košta 35 eura. U zavisnosti od nalaza vaskularni hirurg preporučuje da se uradi dupleks sken, savremeni ultrazvuk, koji će provjeriti stanje vaših površnih i dubokih vena i arterijskig sistema na donjim ekstremitetima. Taj pregled dodatno košta 35 eura, i njega obavlja radiolog. Ako nema nekog ozbiljnijeg poremećaja pogotovo na dubokim venama, pacijent je indikovan za operativno lječenje. 
 
Cijena za lasersku operaciju jedne noge je 1000 eura, kada pacijent operiše obje noge ima popust od 10-20 %, zavisno od nalaza.
 
U privatnoj ambulanti radimo i tzv. miniflebektomije. Najčešće kod žena koje imaju proširene vene, kroz male rezove od 2 do 3 milimetra, uklanjamo proširene vene posebnim kukicama.  Intervencija se radi u lokalnoj anesteziji i u zavisnosti od veličine nalaza  operacija košta do 350 eura. 
 
Kod žena koje imaju proširene kapilare i retikularne vene  radimo tehniku koja se zove  sklerozacija pjenom. Posebno hemijski iritantno sredstvo ubrizgavamo u kapilare i male proširene vene (do 4 mm) koje dovodi do zatvaranja i nestanka oboljele vene. 
 
I na kraju, šta biste Vi preporučili kao profilaksu? Kakav način života treba imati da bi se potreba dolaska kod Vas smanjila?
 
Proširene vene se češće javljaju kod žena koje su više puta rađale, koje imaju preko 40 godina i koje stoje više od 6 sati dnevno na nogama. Većinom, žene sa proširenim venama imaju pozitivnu porodičnu anamnezu.
 
Znači riječ je o bolesti koja se češće javlja kod žena nego kod muškaraca? 
 
Da, više je zastupljena kod žena. Poslije 55-60. godine jednako je zastupljena kod oba pola. Za profilaksu je najvažnije imati zdrave stilove života. Najprije preporučujemo svima da vode računa o svojoj telesnoj težini  i da upražnjavaju fizičku aktivnost, plivanje, vožnju bicikla i hodanje svaki dan 3-4 km.
 
Da li postoji neki sport koji nije dobar za vene? 
 
To je vezano uglavnom za dizanje tereta. Bilo koje podizanje teških  tereta dovodi do porasta interabdominalnog pritiska i konsekutivno do otežanog povratka krvi iz donjih ekstremiteta u srce. Prilikom takvih napornih vježbi  usljed otežanog povratka venske krvi iz donjih ekstremiteta, dolazi do proširenja vena i oštećenja valvularnog aparta u dubokim venama.

Hvala Vam puno za intervju!
 
Hvala i Vama i želim čitaocima OpenMontea puno zdravlja.
 
Intervjuisala je Violeta Makejeva
  • Alexmen

  • 08.12.2015
  • Вконтакте
    Google+